S izrazito velikim brojem sunčanih dana Hercegovina predstavlja svojevrsni raj što ga priroda može podariti u kojem se od davnina živjelo od proizvodnje grožđa i vina. Žilavka i blatina, kao dvije autohtone sorte nadaleko su poznate i priznate.
Zato WOW-ice nisu mogle odoljeti pozivu Andrije Vasilja, koji nosi najbrojnije prezime Međugorja i ima za sobom šest generacija vinara. Organizator posjeta bila je predsjednica splitskog ogranka Adela Visković, a Splićankama su se pridružile i članice iz Pule.
Da bi se osjećale kao prave carice, domaćin Andrija smjestio je žene u hotel Grace u centru, odakle se lako i brzo moglo stići na sve planirane destinacije.
Sunčani vikend započeo je u selu Vionica nedaleko od Međugorja, kako mu ime kaže u mjestu od vina, točnije u vinariji RUBIS domaćina Olivera Mandarića. Kod Hercegovaca, poznatih kao poslovnih ljudi vinarstvo uglavnom nije osnovna djelatnost. Vinarstvo je pored građevinarstva, hotelijerstva, proizvodnje solarne energije, proizvodnje hrane, trgovine za njih najmanji business, ali zato najveća ljubav. Tako se u vinariji Rubis iz ljubavi rodilo 11 vinskih etiketa s trenutno oko 300.000 boca na tržištu. Njihovi vinogradi su na tri lokacije: Prenju, okolici Vionice i poznatim Pjanim brdima. Među debelim kamenim zidovima podruma obavlja se muljanje, maceracija, fermentacija, odležavanje u najkvalitetnijim hrastovim bačvama, a etikete radi tvrtka iz Bugarske specijalizirana samo za vinske etikete.
Degustacijski prostor vinarije nalikovao je više na prostorije dvorca Hogwarts iz filma Harry Potter. Uz ukusne zalogaje i nezaobilazne uštipke kušalo se sljedećih osam vina: Žilavka mlada; Žilavka Arterra selekcija 2023. (izborna berba iz vinograda starih 77 godina sa Pjanih brda pomlađenih stalnom rezidbom posljednjih godina); Chardonnay 2023; kao kuriozitet, po prvi put mirisna svježa srpska sorta Tamjanika direktno iz tanka; Blatina Vionica 2020; Syrah 2018; Cabernet sauvignon 2021 i za kraj Blatina barrique Veteribus (lat. stari način) 2019. – kupaža blatine i cabernet sauvignona.
Opći je zaključak posjeta, da je Rubis ozbiljna vinarija vrijedna pozornosti te dobro potvrđuje tezu o velikom potencijalu vina tih područja. Vina već imaju osvojene medalje na Decanteru i AWC-u tako da se Rubis vinarija iz „Hercegovačkog Bordeauxa“ nigdje na svijetu ne bi posramila i jednoglasni zaključak je da su Oliver Mandarić i njegova obitelj sa svojim odličnim vinima dostigli visoki profesionalni nivo.
Taman zagrijane na radnoj temperaturi, WOW-ice su ubrzo imale termin za drugu degustaciju i to kod domaćina Andrije koji, uz oca Grgu, nastavlja voditi vinariju CARSKA VINA Grgo Vasilj smještenu podno brda Križevac, jednog od neizostavnih hodočasničkih točaka u Međugorju.
Ljubav prema vinovoj lozi u tradiciji obiteljskog podrumarstva Grge Vasilja bez prestanka traje preko 170 godina. Podrijetlo te ljubavi seže u davnu antičku prošlost, kada se vino sa tih prostora točilo rimskim carevima, a zatim i onima u Beču. Od tuda inspiracija za naziv brenda – Carska vina.
Osim izvrsnih vina među kojima prevladavaju žilavka i blatina, Carska Vina izdvajaju se i po luksuzno dizajniranim vinskim etiketama i specijalnom edicijom vina nazvanom po djeci domaćina. Andrija je 11 godina živio i radio u Americi. Tamo je upoznao suprugu Amerikanku da bi se 2005.g. odlučili vratiti u Međugorje. Obitelj Vasilj posjeduje i Cesaricu, prvi vinski hotel u Bosni i Hercegovini, koji se nalazi u blizini vinarije.
Andrija nije mogao sakriti uzbuđenje i zadovoljstvo kad je rekao da su Carska vina u zadnje dvije godine poslala 12 vina na najveće i najvažnije svjetsko ocjenjivanje vina Decanter World Wine Awards u Londonu i sva su osvojila medalje. Smatra da je to nešto povijesno kako za vinariju, tako i za BiH i za Hercegovinu kao vinsku regiju. Etikete za vina im radi širokobriješki dizajner Miro Raguž, ali osim što Andrija stalno radi na dizajnu etiketa i brenda, smatra da prije svega mora postojati i kvaliteta u boci. „To je timski rad”, kazao je naglašavajući kako ima “dosta stvari koje se trebaju složiti da bi se napravila jedna boca vina”.
Kušajući carsku žilavku i carsku blatinu, pričalo se o tim autohtonim sortama Hercegovine. Andrija Vasilj i njegov tim već devetu godinu zaredom organizira Blaž Enology, festival posvećen upravo žilavki i blatini.
O podrijetlu imena žilavke teško je dati točan odgovor ali pretpostavka je da ime simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa, kroz njenu debelu, prozirnu kožicu. Ili njen naziv znači žilava, jer mora progurati korijenje kroz kamenito tlo kako bi preživjela. Glavne arome žilavke su jabuka, začinsko bilje, citrusi i nagovještaj slanosti, a sve to obavijeno oko ljupke kiselosti koja vina koja nastaju čini vrlo svježim i ugodnim za piće. Prednost joj je što se može napraviti u različitim stilovima.
Blatina se izdvaja i po tome što ima funkcionalno ženski cvijet zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim sortama koje su ujedno i oprašivači. U prošlosti su je znali nazivati „praznobačva“ jer katkad bi rodila katkad ne, ovisno je li oprašena. Ako je s odabranih položaja i uz stručnu vinifikaciju, blatina daje kvalitetna ili vrhunska crna vina proizvedena od istoimene sorte grožđa, a često i uz mali dodatak sorata “oprašivača“.Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina.
Osim monosortnih vina WOW-ice su kušale kupažu blatine i caberneta 50/50 imena po sinu Davidu, iza njega je nastupila kćer Iva u francuskoj inačici Jeanne i njen cabernet sauvignon i na kraju izvanredna serija vina nazvana po majci Stefaniji; čista blatina 900 grama po trsu. Vina su poslužena za velikim stolom u samoj vinariji među hrastovim bačvama Francuske, Slavonije, Mađarske, a sva servirana jela bila su hercegovački proizvodi iz obiteljske i kućne radinosti. Ušavši duboko u vinarevu vinsku obitelj, gošće su se jedva odvojile od domaćina, ali trebalo je poći odmoriti za sutrašnje nove doživljaje.
Nedjelja je osvanula okupana suncem uz zvukove zvona s obližnje crkve sv. Jakova. Slobodno jutro provodilo se u šetnji, shoppingu ili prepuštanju vjerskim obredima, dok je na povratku kući dogovoren posjet vinariji Domano u Domanovićima, malom selu kod Čapljine. S ogromnim drvenim bačvama i betonskim tankovima ta, lijepo uređena vinarija, dojmila je svih veličinom „prošlih vremena“. Između ostalog, u vinariji Domano, u jedinstvenom podrumu od kamenih zidova smještena je najveća drvena bačva u BiH od čak 16.230 litara vina, a raritet je i prvi pjenušac od žilavke sa 23 karatnim jestivim zlatom u limitiranoj seriji od tisuću butelja.
Stari dio vinarije datira iz 50-ih godina i nekad je bio dio Hepok-a. Nakon rata postaje vlasništvo vinarije Zadro, a potom je kao strateški partner ušla kompanija MCI d.o.o. Široki Brijeg, (distributer svjetski renomiranih i domaćih brandova) da bi vinarija danas postala obiteljska priča bračnog para, Josipe i Marina Gagre. Smatraju se srednjom vinarijom godišnje proizvodnje oko 300.000 boca.
Na sunčanoj terasi omeđenoj ružama s pogledom na vinograd, kušala su se:
Žilavka Selekcija 2022., napravljena od biranih grozdova iz izdvojenog dijela vinograda s krasnom mineralnom teksturom; Rose Domano 2023. kupaža sorti blatina, cabernet, merlot, trnjak i maim dijelom stare sorte kambuša; Domano Cuvee Red 2019. crna kupaža blatine, merlota i cabernet sauvignona zaključila je “savršeni krug“ dominantnih hercegovačkih sorti. Zadnji je stigao Trnjak 2021 kojeg u Vinariji Domano ima samo 1400 butelja. Zanimljivo je da su se monosortna vina od trnjaka počela raditi tek zadnje desetljeće iako se radi o staroj sorti koja je do tada uglavnom služila u vinogradima za oprašivanje blatine.
Vinarija Domanović posebno je ponosna na platinu osvojenu na Decanteru za Blatina selekciju iz 2017.
Vinarija je ljubav, vino je ljubav, zato često znaju reći da je bijelo vino smijeh, a crno grijeh. Sve se to prožima kroz vremena, od rimskoga do danas i ostat će na ovom prostoru i bit će sve bolje zahvaljujući mladima, razvoju enologije i novim tehnologijama. Ipak, važno je da su žilavka i blatina žila dubokih korijena i osnovica hercegovačkih vina, a samim time i života na tom prostoru.
Kršna žilavka i ljupka blatina prkosna su vina Hercegovine koja vrijedi piti i zapamtiti!!
13.11.2024.
Nada Piacun
Sharing is caring!