Tribidrag – uzgoj, položaji i vino

IMG_3422

Uzgoj vinove loze na području Hrvatske ima tradiciju dužu od dva tisućljeća. U našim vinogradima se danas uzgaja, osim niza međunarodnih vinskih sorti, i oko 200 autohtonih sorti od kojih su tri najzastupljenije: Graševina, Malvazija i Plavac mali, a koje zajedno čine čak 60% vinske loze u Hrvata.

Dok su one već odavno učvrstile svoj vinski status i stekle brojna priznanja, jedna sorta još gradi svoj put u hrvatskim vinogradima i na vinskim kartama Hrvatske. Radi se o staroj i skoro zaboravljenoj vinskoj sorti koja se po odlasku iz rodne Dalmacije udomaćila u mnogim vinskim regijama svijeta i kao što to često biva, stekla svjetsku popularnost i ugled daleko od kuće. U lutanju po svijetu dobila je mnogo imena; kao Kratošija u Crnoj Gori, Primitivo u Italiji, ali je ipak najpoznatija kao Zinfandel u SAD-u gdje je danas među prvih pet najrasprostranjenijih sorti te je po izboru vinoljubaca najomiljenije američko crno vino.

Kako bi iz prve ruke saznale što više o toj vinskoj sorti članice splitskog ogranka udruge WOW (Žene i vino) pozvale su u goste dr.sc. Gorana Zdunića, znanstvenog suradnika sa Instituta za jadranske kulture.

U prekrasnom ambijentu hotela Park u Splitu prof. Zdunić održao je predavanje na temu „Tribidrag- uzgoj, položaji i vino” popraćeno s degustacijom nekih od najboljih hrvatskih vina ove sorte. Zanimljivost je da je upravo on na istom mjestu i s istom temom bio sudionik prošlogodišnje međunarodne konferencije o Tribidragu koja je u Split dovela tada mnoga velika imena svjetske vinske struke. S pozornošću smo popratili njegovo zanimljivo predavanje koje vam prenosimo u daljnjim recima.

Dakle, vratimo se  Zinfandelu i dugogodišnjoj svjetskoj enigmi o njegovu podrijetlu…..

Ne znajući mu podrijetlo amerikanci su Zinfandel smatrali svojom sortom i željeli su je kao takvu zaštititi, a također i mnogi Europljani: Talijani, Grci, Crnogorci pa čak i susjedi nam Mađari. Upornošću našeg čuvenog vinara M. Grgića i dugogodišnjim istraživanjem prof. dr. Carole Meredith s kalifornijskog sveučilišta te suradnje profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Edija Maletića i Ivana Pejića, 2001. godine napokon je dokazano kako je Zinfandel zapravo autohtona hrvatska sorta. O otkriću porijekla snimljen je i dokumentarni film „Dossier Zinfandel“ prikazan i na našem HTV-u.

Istraživanja u Hrvatskoj koja su prethodila otkriću krenula su od sorte Plavca malog za kojeg se dokazalo da je u bliskom srodstvu sa Zinfandelom, kao i da mu je jedan roditelj sorta Dobričić sa Šolte, pa se krug potrage za drugim roditeljem suzio na njemu bliske vinograde. Zahvaljujući modernim DNK metodama obrađeno je  više od 150 različitih uzoraka loza prikupljenih iz starih dalmatinskih vinograda. Unikatni genski kod identičan kodu loze zinfandela pronašao se prvo u Kaštelima na lozama Crljenka kaštelanskog te kasnije u Mimicama, Svinišću i na poluotoku Pelješcu. Uskoro će se otkriti da pored imena Crljenak kaštelanski ova stara sorta ima još nekoliko drugih: Pribidrag u okolici Omiša te Tribidrag kao najstarije ime koje se za ovu sortu nalazi u povijesnim dokumentima pa joj je po načelu starosti dalo formalno pravo prvenstva pred ostalim imenima.

Još jedan zanimljiv dokaz su rezultati genskih proučavanja uzoraka loza iz svih evropskih zemalja koje su sebi pripisivale da su domovina Zinfandela; kao što su Italija, Crna Gora i Grčka. Njima se pokazalo da su jedino uzorci hrvatskih loza u bliskoj rodbinskoj vezi i neposredni srodnici Zinfandelu u prvom rodu; pučki kazano jedino u Hrvatskoj Zinfandel ima sina, dok u drugim evropskim zemljama ima tek rođake.

Osim usporedbe trsova loze, u prilog tvrdnji o hrvatskom porijeklu idu i genetski dokazi dobiveni proučavanjem osušenih listova loze Tribidraga nađenih u starom herbaru u Prirodoslovnom muzeju u Splitu. O Tribidragu i njegovoj prošlosti, ne bi ste vjerovali,  govore i povijesni dokumenti koji kažu da je bio jako rasprostranjen i daleko najvažnija sorta prije 500 godina u Dalmaciji!!!

Vrlo brzo nakon ovog za Hrvatsku i hrvatsko vinogradarstvo iznimno važnog otkrića,hrvatski znanstvenici su krenuli u daljnja istraživanja s ciljem vraćanja Tribidraga u vinograde njegova zavičaja. Tako je 2004.g. na južnim padinama otoka Hvara u Svetoj Nedjelji zasađen jedinstveni eksperimentalni vinograd s ciljem usporedbe loza sva tri klona: kalifornijskog Zinfandela, talijanskog Primitiva i Crljenka kaštelanskog, uz loze Plavca malog, Dobričića i njihove rodbine (Grk, Plavina, Vranac i dr.). Prvi urod dao je malih, ali vrijednih 0,75l vina!, a tek 2007.g. zavidnu količinu vina za jednu bačvu. No nisu bile važne količine nego upravo rezultati koji su  se prezentirali u znanstvenom radu o sorti. Svaki klon dao je različite karakteristike grožđa počevši od veličine zrna do vremena sazrijevanja, kao i različite vinske karakteristike, ali koje se ipak mogu grupirati u osnovne crte: visoki alkoholi i kiseline, a mali tanini.

Tako dolazimo i do odgovora na pitanja koje su karakteristike tribidraga i njegova uzgoja u Hrvatskoj. Tribidrag se uglavnom uzgaja u vinogradima podignutim na kordoncima, na vapnenačkom tlu s malim slojem zemlje što rezultira niskim, ali vrijednim prinosima. Rano sazrijeva, čak mjesec dana prije Plavca malog o čemu govori i porijeklo njegovog imena (na grčkom tribidrag znači rano dozrijevanje). Karakteristike su mu i neravnomjerno sazrijevanje boba u grozdovima, kao i sklonost bolestima zbog kojih je i nestao iz dalmatinskih vinograda.

Prilikom otkrića njegova podrijetla u Hrvatskoj je bilo pronađeno svega 25 starih loza ove sorte, da bi se kroz postupak revitalizacije danas došlo do brojke od preko pola milijuna loza u Dalmaciji. Najviše vinograda je posađeno 2008.g. i 2011.g., kako uz pomoć financijskih potpora Splitsko-dalmatinske županije, tako i stručnih potpora od strane naših znanstvenika iz Instituta za jadranske kulture i Agronomskog fakulteta.

Danas postoji oko dvadesetak značajnijih proizvođača Tribidraga na 80ha vinograda na području od sjevera do juga Dalmacije. Uz kaštelanske vinare svakako je za spomenuti ime velikog pionira hrvatskog vinarstva, pokojnog Zlatana Plenkovića koji je ovu sortu zasadio među prvima, dijelio prijateljima sa zaraznim entuzijazmom, potičući ih da ga otmu zaboravu, da uvide njegov veliki potencijal te od njega naprave velika nova hrvatska vina.

Neka od tih vrhunskih vina imali smo zadovoljstvo i probati, odabrana za ovu priliku sa različitih terroira  Dalmacije, ne s natjecateljskim ciljem, već da pokažu osnovne karakteristike ove vinske sorte, ali i različitost i unikatnost svakog vinogorja te njegova vinara.

Zemljopisnom podjelom, sjevernija područja Dalmacije predstavili su ZLATAN CRLJENAK vinarije Zlatan otok sa šibenskog vinogorja, PUTALJ Kaštelanski crljenak vinarije Kovač iz Kaštela i CRLJENAK KAŠTELANSKI vinarije Krolo iz dalmatinske Zagore, a južnija područja CRLJENAK  vinarije Stina sa otoka Brača, ZLATAN CRLJENAK sa makarskog vinogorja, PRIBIDRAG vinarije Mimica iz Omiša  te ZINFANDEL vinarije Benmosche family (Mrgudić) s poluotoka Pelješca.

U ovom mnoštvu vinskih imena zaključile smo kao žene, da je ne samo svako ime ove sorte,ma kako god ga zvali na svim jezicima, nego i karakter vina koje nam daje, nesumnjivo muškog roda.

Pa ćemo se pri opisu vina poslužiti personifikacijom muškog roda i reći da smo tu večer upoznale sjajne muškarce različitih godišta; od uglađenih i suzdržanih momaka, do dragih, iskrenih zrelih muškaraca otvorena srca, kao i onih opasno zavodljivih u najboljim godinama.

Degustirajući sva ova vrhunska vina, kao i prethodno druge hrvatske vinske etikete ove sorte sa sigurnošću možemo ustvrditi da je njen potencijal izniman te da joj slijedi blistava budućnost.

U ovom vinu izraženo je poštovanje prema ljudskom radu, umijeću stvaranja i umjetnosti življenja, Ovo je plod izrastao u kamenu, nastao iz zemlje obasjane suncem,

okupane morem i natopljene slanim kapljama znoja.

(s etikete Pribidraga vinarije Mimica)

Tekst: A&A Gizdić

Foto: A Visković

Komentari su zatvoreni.