Priča se da su muškati „ženska“ vina. Priča se da su to vina „samo uz desert“. Ali, priča se i da istarski imaju afrodizijačka svojstva. Ma, svašata se priča! Da se ne bi samo uludo pričalo, na ovogodišnjoj Vinistri su se pobrinule WOW-ice – uz pomoć sommelierke Alene Stuparić, (jedne od po stažu najstarijih WOW-ica), voditeljice pulske Enotece Istriane koja „drži“ WOW Istru pod kontrolom, osmislile su radionicu pod naslovom „Muškati – vina za sve prilike“. Pridružila se WOW-ica s dugim stažem i jedna od najpoznatijih hrvatskih sommelierki, kao i voditeljica (i vlasnica) vinske škole PUPITRES, a moderiranje je preuzela predsjednica Sanja Muzaferija. – Vratila sam se na Vinistru nakon skoro 5 godina pauze. U samom početku WOW-a, koji će ovoga ljeto slaviti petu obljetnicu, na Vinistri sam održala radionicu o pjenušcima „Što je to u ženskom biću što ga vuče prema mjehuriću“, a u suradnji sa sestrama Peršurić koje proizvode pjenušce i uz pomoć sommelierke Lucije Matijević. Tada sam upoznala i našu aktualnu dopredsjednicu Margitu Belušić-Gobić – kaže Sanja Muzaferija.
Ove godine, upravo je Margita, ljubiteljica ove sorte, inicirala radionicu o muškatima. Svi muškati pripadaju istoj velikoj “obitelji” koja vuče podrijetlo s bliskoistočnih prostora odakle se proširila najprije po Sredozemlju, a potom i u druge krajeve svijeta. Srednje je bujnosti a izuzetne rezultate postiže na vapnenim, propusnim i toplim tlima brežuljkastog reljefa, južnih i toplih ekspozicija. Muškati su užitna vina svijetle zelenkasto-žute boje, često s ostatkom neprovrela šećera, skladna, s izraženom muškatnom aromom. Ovisno o godini -mogu se od njega proizvesti vina u svim kategorijama kakvoće, od suhih laganih sve do predikatnih vina naglašene aromatičnosti. Na Vinistrinoj radionici „Muškati – vina za sve prilike“ predstavljeni su kroz damske oči a „asistirao“ je legendarni suosnivač Vinistre, vinar Gianfranco Kozlović, ujedno i predsjednik udruge Vino Mommilianum koja se bavi zaštitom i promocijom muškata momjanskog (vrsta specifičnog bijelog muškata koji je prvo vino u Hrvatskoj kojem je dodijeljena zaštićena oznaka izvornosti nakon ulaska Hrvatske u EU).
Momjanski muškat je možda i najsjajniji brand Bujštine a zabilježeno je da je još 1935. godine na smotri vina u Bruxellesu dobio zlatnu medalju te da su u njegovim čarima rado uživali na dvoru cara Franje Josipa u Beču i kralja Emanuela III u Rimu. Specifična je to sorta bijelog muškata i prava vinska poslastica koja jamči istinski užitak za nepce svakog vinoljupca. Suh i sladak, intenzivne zlatne boje, s mirisom koji podsjeća na miris divljih karanfila, ruže i kadulje. Vjeruje se da su bijeli muškat u Momjanštinu donijeli seljaci iz talijanske regije Furlanije oko 1200. godine. Kroz stoljeća je srastao s lokalnim brežuljcima, s posebnostima klime i tla i preobrazio se u zasebnu sortu, Muškat momjanski koji raste na ograničenom području, uglavnom na potezu brda od Oskoruša do Sv. Ivana kod Merišća. Mnogi poznavatelji istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti upravo momjanski muškat. Kao vrli pratitelj slastica, ali i svakog profinjenog jela.
No, na radionici „Muškati – vina za sve prilike“, Jelena Šimić Valentić i Alena Stuparić prikazavši sva organoleptička svojstva svih muškata, a uz pomoć prisutnih vinara (Poletti, Degrassi, Markežić i Kozlović), dokazale su da muškati odlično pašu uz razna jela i da izazivaju pravi vatromet okusa i mirisa. Bili su to, redom:
1. Degrassi, suhi muškat – preporuka: združiti sa sirovim škampima na rikoli
2. Kabola, momjanski suhi – Uz juhu od celera s crnim tartufom poslužen je suhi muškat …
3. Geržinić, muškat žuti
4. Damjanić, muškat žuti
5. Degrassi, San Pellegrin, polusuhi
6. Kozlović, momjanski, poluslatki
7. Poletti, ruža, suhi
8. Agrolaguna, ruža
9. San Salvatore Benvenuti, prosušene bobice-momjanski
Sharing is caring!
